Iz povijesti Feričanaca

Najviše utjecaja na razvoj feričanačkog vinogradastva imali su Cisterciti i fratri iz Našica. Nakon izgona Turaka doseljenici su prihvatili kulturu uzgoja vinove loze i proizvodnje vina tako je već 1850.
Godine u Feričancima izgrađen podrum kapaciteta 1000 hl. Danas se iz Feričanaca na tržište plasiraju vrhunsko vino rajnski rizling i kvalitetno vino graševina,
pinot bijeli i poznata feričanačka frankovka.

 

Prvi spomen Feričanaca

Prvi spomen imena Feričanci seže iz 13. stoljeća kada se u jednoj listini spominje, među naseljima motičanskog vlastelinstva, naselje Fereczfalwa, koje odgovara današnjem imenu. Predjeli podno Krndije i Papuka bili su slabo nastanjeni i teško prohodni. Sredinom 18. stoljeća Feričanci mijenjaju nekoliko gospodara. 1742. godine posjed Feričance od Pejačevićevih kupuje Dimitrije Mihajlović, konjički kapetan austrougarske vojske.

 

10. godina fericanci.net

Veleposjednici Mihalović

Kategorija: Razno Objavljeno: Srijeda, 30 Svibanj 2018 Napisao/la Super User

Veleposjednici Mihalovići 16.11.1717. godine car Karlo treći je podjelio Ugarsko plemstvo zastavniku Dimitriju Mihajloviću, njegovoj ženi Ani, rođenoj Kristoforović, sinu Gavrilu i njegovom potomstvu. Pisar diplome, vjerojatno slabo vješt slavonskom jeziku, napisao je ugarskim pravopisom (Mihalovich). Sve do 19. stoljeća u dokumentima se rod piše sa oba prezimena. Dimitrije mora da je bio ugledni predvodnik Srba emigranata i zbog toga dobio plemstvo. Rod je iz starog zavičaja donio i sačuvao bizantsku ikonu, lik rodovskog svetitelja. Plemstvo su dobili Mihajlovići uoči nove ofenzive koja je 1717. godine završila osvajanjem Beograda.

Kad su dospjeli u Slavoniju, mora da su bili rimske ispovijesti i brzo su se prilagodili novom poretku. Neki su već u prvoj generaciji redovnici, intelektualci, pisci povijesti i zemljopisa Balkana. Uz Mihajloviće koji su dobili posjed Orahovicu, velike posjede u Slavoniji su imali Jankovići, Adamovići i Pejačevići, (Dvorac obitelji Pejačević i danas krasi središte Našica) koji dobivaju posjede kod Virovitice, Našica i Osijeka. Oni su primali utjecaje nove sredine sve više, otkako su vojvodstvo zamjenili ugarskim plemstvom. Novi feudalci u Slavoniji punoj turskih ostataka, održavali su do 20. stoljeća osmanijski naziv "spahija". Mihalovići su do 20. stoljeća kroz šest generacija pretežno bili carski oficiri. Naročito sudjeluju u marijaterezijanskim ratovima. Možda se zbog te carske službe nisu potpuno hungarizirali.

Polovicom 18. stoljeća Mihajlovići su se pokatoličili. Za vrijeme habsburske vladavine u praksi je važilo načelo "cuius regie, eius religio", pogotovo za one koji su htjeli naprijed. U jednom sematizmu iz 1747. godine spominje se Johann Mihalovich s napomenom da su mu roditelji bili grčko-ilirskog vjerozakona. Starog zakona su se držali vjerni došljaci s Balkana koji su zaostali na društvenoj ljestvici, koji su postali graničari ili čak kmetovi. Mihalovići su u javnom životu zemlje početkom 19. stoljeća manje zapaženi, mada su u svom društvenom položaju uzvislili. Sinovi u pravilu odlaze u vojničku službu. Došli su na glas kao gospodari inaće se nebi starac Maksimilijan Vrhovac putujući 1821.godine, potrudio doći u zabačene Feričance, gdje im je bio rodovski dvor, u posjet Antoniji Mihalović Pejačević. Vrhovac prvestveno zainteresiran za ekonomiju i trgovinu, htio je očigledno vidjeti uzorno gospodarstvo.

Mihalovići su u Feričancima imali svoju Kuriju koja postoji još i danas. Jedan od najpoznatijih Mihalovića bio je Karlo Mihalović (1830.-1918.) koji je bio oženjen groficom Franciskom iz porodice Schaffgotsche. Po političkom uvjerenju bio je unionista, čiji je vođa bio daruvarski Spahija Julije Janković. Karlo Mihalović je zaslužan za regulaciju rijeke Vuke. Ponuđeno mu je barunstvo, ali je i to odbio. Nuđeno mu je također da se kanddira 1833. za hrvatskog bana, ali je i to odbio. Bio je delegat na Peštanskom saboru, vrstan pijanista i veliki prijatelj Franca Lista. Osnivač kvinteta, koji je 1897. godine izveo prvi komorni koncert u Zagrebu. Karlov sin Edmund bio je direktor Muzičke akademije u Budimpešti, a najstariji sin Dimitrije je živio u Čepinu gdje je imao svoje posjede oko tog mjesta.

Poslijednji hrvatski ban bio je Antun Mihalović (1868-1949). Hrvatski ban je bio kratko vrijeme 1918. godine. Hugo Mihalović je bio doktor teologije, glazbenik, a portretirao ga je poznati slikar Ljubo Babić.

Mihalovići prodaju Kuriju u Feričancima krajem 19. stoljeća. Sav skupocjeni namještaj je otpremljen u Zagreb. Iako su bili veleposjednici, vršili tlaku nad sirotinjom, ipak su ostavili duboke tragove Feričancima i svim mjestima u kojima su imali veleposjede, ako ni zbog čega, onda sto su sudjelovali u izgradnji škola (Feričanci, Šljivoševci), crkava (Feričanci, Zdenci), cesta, regulaciji potoka i rijeka itd.

Tekst djelomično preuzet iz knjige 200 Godina školstva Feričanci '87 - ukratko sažeo Stjepan Špehar

Hitovi: 1212
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Fericanci.net

 

Feričanci

 

NK FEŠK

 

Obavijest o kolačićima

ZAŠTITA PRIVATNOSTI

Radi usklađenosti sa zakonima o zaštiti podataka tražimo da odvojite trenutak i pregledate ključne točke fericanci.net pravila o privatnosti. Ne radi se o promjenama, već samo želimo da proučite neke ključne točke.

Više o kolačićima možete pogledati na Pravila o zaštiti privatnosti i kolačićima

Uredu